Partnerske organizacije iz Sarajeva / New Yorka, Mostara, Banja Luke i Berlina koncipiraju i realiziraju svoje vlastite projekte i programe, a u vezi sa generalnom temom projekta "De/konstrukcija spomenika".
SCCA - osnovao je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine krajem 1996. godine.
SCCA je od 2000. godine nezavisna, neprofitna, profesionalna organizacija, na čijem je čelu Izvršni odbor od pet članova. Ekipu SCCA čine direktor, tri koordinatora i dva asistenta programa.
SCCA je smješten u dva iznajmljena prostora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu (kancelarija i biblioteka u kupoli, Internet cafe so.ba u prizemlju zgrade) i iznajmljenom stanu u gradu (multimedijalni laboratorij pro.ba).
SCCA je jedan od osnivača Internacionalne mreže savremene umjetnosti (ICAN), koja je naslijedila mrežu Soros centara za savremenu umjetnost, a takođe i jedan od osnivača Balkanske umjetničke mreže (BAN).
SCCA je od osnivanja proizveo i organizirao niz izložbi, akcija, radionica, seminara, predavanja, prezentacija, u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i inostranstvu; finansijski i logistički podržao novu umjetničku produkciju; proizveo brojne multimedijske radove umjetnika; izdao kataloge i druge umjetničke publikacije; sakupio i obradio umjetničku dokumentaciju.
SCCA predstavlja novi model organiziranja i djelovanja u kulturi. SCCA nema vlastiti galerijski prostor. On djeluje kao mobilni umjetnički centar, komplementarno i alternativno u odnosu na programe ostalih likovnih institucija. Večina projekata, kao što su godišnje izložbe, realizirani su u otvorenim prostorima grada. Promjena ambijenta - premještanje iz umjetničkog (galerija) u neumjetnički prostor (ulica), mijenja način mišljenja i ponašanja umjetnika, izbor sadržaja, sredstava i komunikaciju sa publikom. Stvorena je nova umjetnička scena koja ne znači samo promjenu umjetničke paradigme, nego i promjenu shvatanja funkcije kulture i umjetnosti. Ovakav koncept potvrdio se kao produktivan, proširio pojam umjetnosti i postao korektiv lokalnog umjetničkog i javnog života.
SCCA kao mjesto okupljanja, aktivni promotor novog kulturnog modela, novih dogadanja i pojava, objedinjuje funkcije institucije (informaciono/dokumentaciono/edukacijski centar) i aktivnog učesnika scene (produkcijski centar). U osiromašenom i konzervativnom kulturnom ambijentu BiH, SCCA svoje mjesto nalazi u kontinuiranom radu u tri osnovna pravca:
SCCA prepoznaje, artikulira, podržava i stimulira (produkcijski, organizaciono i stručno) nove pojave i potrebe u savremenom stvaralaštvu, i obrazuje mlade stvaraoce u oblastima koje nisu zastupljene u školskim i akademskim programima.
SCCA razvija dvosmjernu komunikaciju između bosanskohercegovačke i međunarodne umjetničke zajednice, i promovira nove oblike lokalne umjetnosti van granica zemlje.
SCCA uspostavlja djelatnu saradnju sa našim umjetnicima u dijaspori, a takođe i s umjetnicima i srodnim centrima u susjednim zemljama i regionu.
SCCA se obraća najširoj, neumjetničkoj publici. Cilj je približiti građanima novu i nekonvencionalnu umjetnost (public art, site-specific art, environmental art, activist art, new media art), koja humanizira društveni i urbani prostor i postaje dio svakodnevnog života. S druge strane, SCCA se obrača mladim ljudima - srednjoškolcima i studentima Akademije likovnih umjetnosti i ostalih akademija, koji, kroz edukaciju i mogućnost realizacije vlastitih projekata, postaju potencijalni budući umjetnici ili nova publika.
SCCA je svojim tehnickim resursima i fleksibilnim organizacionim ustrojstvom osposobljen za realizaciju dugoročnih projekata. Zavisno od uslova i promjena u okruženju, sposoban je brzo reagirati na nove situacije, mijenjajući sredstva i metode rada, ali ne i svoju osnovnu funkciju institucije i aktivnog učesnika scene, koja se bavi produkcijom, promocijom i razvojem savremene likovne umjetnosti i novih medija u Bosni i Hercegovini.
SCCA finansijsku podršku obezbjeđuje putem domaćih i međunarodnih donacija, a na osnovu ponuđenih projekata.
Soros centar za savremenu umjetnost osnovan je 1996. godine, kao jedan od posljednjih u mreži od dvadeset Soros centara za savremenu umjetnost u srednjoj i istočnoj Evropi. Svoju organizacionu i programsku strukturu bazira na konceptu zajedničkom za sve centre u mreži. Osnovna namjera jedinstvenog projekta bila je stvaranje savremene, fleksibilne i stručne organizacije koja djeluje kao korektiv ili nadopuna institucijama starog sistema, a programska misija - održavanje u životu savremene umjetnosti u zemljama u tranziciji i njeno ravnopravno uključivanje u međunarodne umjetničke tokove. Osnovne aktivnosti - dokumentacija (stvaranje baze podataka i formiranje biblioteke), dodjela donacija (finansiranje i sufinansiranje programa i projekata institucija i pojedinaca), organizacija godišnjih izložbi, saradnja sa drugim centrima - prilagođavale su se lokalnim potrebama i uslovima.
Prva godišnja izložba "Meeting Point", održana 1997. godine, odredila je osnovne buduće programske smjernice SCCA.
Kao rezultat interesa i potrebe da se sistematski nastavi započeto u prethodnoj godini, 1998. i 1999. godine SCCA inicira nove projekte na otvorenom i započinje kontinuirani rad u elektronskoj i digitalnoj umjetnosti. Stvorena je tehnička baza za multimedijsku laboratoriju pro.ba, čime je omogućena kvalitetnija i profesionalnija produkcija velikog broja videoradova umjetnika, te videodokumentacije umjetnika i aktivnosti Centra. Videoradovi i videoinstalacije proizvedeni u pro.bi predstavljeni su u muzejima, galerijama, na festivalima i izložbama u zemlji i inostranstvu. Paralelno sa proizvodnjom, putem radionica i seminara, SCCA organizira i obrazovanje u ovoj oblasti (na ALU još uvijek ne postoji odsjek za multimedijsku umjetnost).
Do 2000. godine SCCA je organizirao tri godišnje izložbe ("Meeting Point", Ljetna bašta Čulhan, 1997.; "Iza ogledala", razne lokacije u gradu, 1998.; "Oprez, radovi!", fasada Umjetničke galerije BiH, 1999.) te realizirao i pomogao produkciju brojnih grupnih i individualnih projekata, izložbi i akcija.
Početkom 2000. godine SCCA se registrira kao samostalna, neprofitna, nevladina organizacija, što znaci da za svaki projekat konkurira kod raznih sponzora i donatora. Shodno novom statusu, mijenja strategiju i taktiku, ali ne suštinu svoje programske politike. Fokusira se na "izvoz" onoga što je već prepoznato kao nova umjetnost nastala na ovom prostoru uz podršku SCCA.
2001. SCCA otvara Internet kafe so.ba.
Dunja Blažević
Amra Bakšić-Čamo
Urbani pokret Mostar postoji od 1999. godine. Udruženje je registrirano u junu 2001. i okuplja 30-50 stalnih članova iz cijelog svijeta (Francuska, Australija, Švedska, SAD, ali najviše iz Mostara). Naši članovi su učenici, studenti, intelektualci i radnici, umirovljenici…
Ciljevi Urbanog pokreta su razvoj kritičkog duha i individualnog mišljenja, demistifikacija novih nacionalnih vrijednosti i medija, prevazilaženje nacionalnih mitologija, razvoj svijesti o javnom dobru, zaustavljanje urbane devastacije.
Oruđa inicijative Urbanog pokreta su radio, televizija, štampa, književnost i različite umjetničke akcije. Urbani pokret je realizirao brojne akcije kao što su ciklus radioemisija "Šetnja Ulicom žrtava demokratije", izložba "Ljepota obnove i izgradnje" predstavljena i u Francuskoj (Chambery, Lyon i Grenoble), satirične priče…
Inicijativa za izgradnju i postavljanje spomenika Bruce Leeju u Mostaru krenula je održavanjem otvorene tribine pod nazivom "Spomenik Bruce Leeju, da i zašto", 20. jula 2003., na godišnjicu smrti "čovjeka koji je jednostavno drag svima". Kao razlog podizanja spomenika, inicijatori ideje o spomeniku ističu da u vrijeme kada su politika i ideologija okupirali i zatrovali sve segmente svakodnevnice, žele pokazati da postoji veliki dio naših života, sjećanja na djetinjstvo i prave životne vrijednosti, koje nemaju nikakve veze s politikom i "velikim pričama". Danas, u vrijeme pada svih moralnih vrijednosti, kada djeca nose pištolje i uzore vide u kriminalcima, spomenik Bruce Leeju u središtu grada bio bi podsjetnik na dječije snove o pravednijem svijetu u kojem neće biti važna sirova snaga, već vještina, brzina i snaga volje borca za pravednu stvar.
Uvjereni u svoju plemenitu misiju koja na ulicu, odakle je i potekla, vraća narodnu ikonu, borca za pravdu, čija nacionalnost nikome nije bitna, momci iz Urbanog pokreta Mostar vide kip Bruce Leeja odliven u bronzi, u prirodnoj veličini, u borbenom stavu, na niskom postamentu-česmi iz koje bi se mogao napiti vode onaj ko se duboko pokloni velikom borcu.
"Mrzim kad ljudima kažem da sam iz Mostara, a oni me pitaju: iz Istočnog, bošnjačkog, ili iz Zapadnog, hrvatskog Mostara? To je jedan od glavnih razloga za postavljanje spomenika. Nadamo se da će ljudi jednog dana govoriti: Znam za Mostar. To je onaj grad s kipom Bruce Leeja". (Nino Raspudić)*
*izvodi iz tekstova sa www.bljesak.info
Spomenik Bruce Lee-ju u Velikom parku u Mostaru
otkriven 26. novembra 2005. u 15:00 sati
Autor spomenika: Ivan Fiolić, Zagreb
Spomenik je realiziran u suradnji sa Centrom za savremenu umjetnost, Sarajevo
O spomeniku Bruce Lee-ju
"U julu 2003. godine članovi nevladine organizacije "Urbani pokret -Mostar", na javnoj su tribini objavili inicijativu za podizanje spomenika Bruce Leeju u Mostaru
Ova inicijativa je pokušaj da se javnom prostoru povrati zna čenje, ali i da se dovede u pitanje smislenost starih i novih spomenika i "veličina". Miješanjem “visokog” registra (u koji spadaju spomenici, monumentalnost, bronza ) i “niskog” registra (u koji se obi čno smje šta masovna kultura, kung-fu, heroji iz našeg djetinjstva) dekonstruira se “visoko” i ironizira sveprisutna mitomanija (ko su naši heroji? kome i za što podižemo spomenike?) i uzdiže “nisko” - podsjećanje na male životne stvari koje nemaju veze s politikom i ideologijom i koje ne dijele, već spajaju ljude i narode.
U gradu u kojem je sve podijeljeno, želimo podsjetiti da izvan za čaranog kruga nacionalnog konflikta postoje brojne stvari koje su svim gra đanima Mostara zajedničke - Bruce Lee je naprosto drag svima - i Bo šnjacima i Hrvatima i Srbima, i lijevima i desnima… On je univerzalan, ali za razliku od praznih, formalnih univerzalnih vrijednosti poput pri če o tome da smo svi ljudi i sl., on je uz svoju univerzalnost istovremeno i konkretna slika koja pobu đuje konkretne emocije, a to je prije svega borba za pravdu. Mi ne podi žemo spomenik ni glumcu ni liku kojeg je glumio, već samoj ideji pravde.
Dakle, u gradu koji se guši u nepravdi, podi že se spomenik samoj ideji pravde, koja je za na šu generaciju na univerzalan, ali istovremeno i plastičan način utjelovljena u liku Bruce Leeja.“
otkrivanje spomenika
Mostar, Veliki park
26. 11. 15.00
Nino Raspudić,
Urbani pokret Mostar
Centar za informativnu dekontaminaciju (CID) je neprofitna, nevladina omladinska organizacija oformljena u Banjoj Luci. Uloga CID-a je jačanje lokalne i regionalne zajednice kroz podizanje svijesti o modernom civilnom društvu.
CID djeluje na više nivoa: pravnom, kulturnom, informacionom i online. Nakon donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokrenuli smo višemjesečnu kampanju s ciljem informiranja stanovništva o novostečenom pravu na potraživanje određenih informacija od lokalnih i državnih vlasti. Kulturno djelujemo kroz koncerte, izložbe, promocije knjiga, okrugle stolove i sl. CID je jedina nevladina organizacija u regionu koja izdaje štampani medij posvećen omogućavanju istinitim informacijama da dođu do mladih Bosne i Hercegovine. Radi se o magazinu Buka, koji je privukao najbolje mlade dizajnere i novinare angažirane na sličnim projektima da doprinesu oštrenju naše kritičke oštrice. Pored magazina Buka, tu je i internet stranica (www.6yka.com), kao i naš najambiciozniji projekt, Buka TV Talk Show na banjalučkoj ATV (Alternativna televizija), koju prati dva miliona gledalaca. Prema najnovijim podacima, Buka TV Talk Show je jedna od najgledanijih emisija ATV-a.
Prije pokretanja CID-a i informacionih projekata poput Buke, bili smo uključeni u rad studentskih medija (trogodišnje izdavanje Banjalučkog univerzitetskog magazina - BUM). Tokom tog perioda, promovirali smo kritičku misao među studentima Banje Luke i BiH, dok smo istovremeno pružali duboku podršku slobodnim medijima i studentskim pokretima iz Srbije u borbi protiv Miloševićevog režima. Narednih nekoliko godina smo sarađivali sa srbijanskim Otporom, pružajući im medijsku podršku štampanjem i distribucijom antirežimskih materijala, posebno u periodu u kojem je većina nezavisnih i slobodnih medija bila pod zabranom. Imajući to u vidu, ilegalnim kanalima smo prebacivali BUM preko bosansko-srbijanske granice, jer je to bio jedini način da nezavisne vijesti stignu u Srbiju.
CENTAR ZA INFORMATIVNU DEKONTAMINACIJU BANJA LUKA
Aleksandar Trifunović
www.6yka.com
The Children's Movement for Creative Education je neprofitna organizacija koja pomaže djeci i tinejdžerima da nauče kako prevazići ignoranciju, mržnju i nasilje na osobnoj i grupnoj razini kroz usmjerene akademske projekte i umjetničke aktivnosti.
Radeći u gradskim učionicama, osmišljavamo nove pristupe standardnim edukativnim materijama koji potiču zajedničko učenje i "učeno" shvatanje događaja u svijetu.
U školama poratnih zemalja, radimo sa mladim ljudima da bi se pronašlo mjesto prikladnih i kulturi sazvučnih programa koji im pružaju priliku da opišu svoja iskustva tokom i nakon rata, i da kroz taj proces njihove rane zacijele.
Posredstvom međunarodnih prezentacija umjetničkih djela i spisa nastalih u ovim programima, CMCE pomaže mladim ljudima da se njihov glas čuje i u svijetu, te da se kroz to svjetska javnost poduči o tome koje i kakve su posljedice rata.
Svi programi pokreta njeguju samoizražavanje, samosvijest, saradnju i uzajamno poštovanje neophodno za izgradnju mirne budućnosti.
THE CHILDREN'S MOVEMENT FOR CREATIVE EDUCATION NEW YORK
www.childrensmovement.org
info@childrensmovement.org
Elana Haviv
Kate Chumley
NBK je osnovan 1969. na inicijativu grupe građana Berlina. Od tada, cilj NBK je predstaviti, putem izložbi i drugih formi prezentacije, savremenu likovnu umjetnost široj publici (jedan od NBK prioriteta je organizacija izložbi iz oblasti savremene umjetnosti). Nakon ujedinjenja dotad podijeljenog Berlina, ove akcije su se proširile i pokrile cijeli grad u nastojanju NBK da da svoj doprinos zajedničkom kulturnom razvoju istočnog i zapadnog distrikta.
1970. godine NBK osniva prvu "artoteku" (Artothek, Umjetnička biblioteka) u Njemačkoj, iz koje građani Berlina mogu besplatno posuditi umjetnička djela. Ovaj odjel uključuje i Artothek mobil, koji kompilira i priređuje tematske izložbe, uglavnom za škole.
NBK-ov Video-Forum, koji postoji od '72., sastoji se od obimne kolekcije videoradova umjetnika sa internacionalne scene, a koje na zahtjev mogu vidjeti svi zainteresirani. Kolekcija sadrži i radove NBK produkcije, a radi se i na osnivanju CD ROM kolekcije.
Najveći značaj NBK je njegova funkcija posrednika između savremene umjetnosti i javnosti. Iz tog razloga, Kunstverein ne organizira samo izložbe, već i brojne druge srodne programe, kao što je sedmični Treffpunkt NBK (Meeting Point NBK) u okviru kojeg se održavaju predavanja, razgovori sa umjetnicima, performansi i druge aktivnosti vezane za umjetnost.
Rad NBK podupire berlinski Administrativni savjet za nauku, istraživanje i kulturu, a finansira se prvenstveno donacijama fondacije Deutsche Klassenlotterie Berlin.
NEUER BERLINER KUNSTVEREIN
www.nbk.org
Kathrin Becker