SCCA - centar za savremenu umjetnost sarajevo
SCCA - osnovao je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine krajem 1996. godine.
SCCA je od 2000. godine nezavisna, neprofitna, profesionalna organizacija, na čijem je čelu Izvršni odbor od pet članova. Ekipu SCCA čine direktor, tri koordinatora i dva asistenta programa.
SCCA je smješten u dva iznajmljena prostora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu (kancelarija i biblioteka u kupoli, Internet cafe so.ba u prizemlju zgrade) i iznajmljenom stanu u gradu (multimedijalni laboratorij pro.ba).
SCCA je jedan od osnivača Internacionalne mreže savremene umjetnosti (ICAN), koja je naslijedila mrežu Soros centara za savremenu umjetnost, a takođe i jedan od osnivača Balkanske umjetničke mreže (BAN).
SCCA je od osnivanja proizveo i organizirao niz izložbi, akcija, radionica, seminara, predavanja, prezentacija, u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i inostranstvu; finansijski i logistički podržao novu umjetničku produkciju; proizveo brojne multimedijske radove umjetnika; izdao kataloge i druge umjetničke publikacije; sakupio i obradio umjetničku dokumentaciju.
SCCA predstavlja novi model organiziranja i djelovanja u kulturi. SCCA nema vlastiti galerijski prostor. On djeluje kao mobilni umjetnički centar, komplementarno i alternativno u odnosu na programe ostalih likovnih institucija. Večina projekata, kao što su godišnje izložbe, realizirani su u otvorenim prostorima grada. Promjena ambijenta - premještanje iz umjetničkog (galerija) u neumjetnički prostor (ulica), mijenja način mišljenja i ponašanja umjetnika, izbor sadržaja, sredstava i komunikaciju sa publikom. Stvorena je nova umjetnička scena koja ne znači samo promjenu umjetničke paradigme, nego i promjenu shvatanja funkcije kulture i umjetnosti. Ovakav koncept potvrdio se kao produktivan, proširio pojam umjetnosti i postao korektiv lokalnog umjetničkog i javnog života.
SCCA kao mjesto okupljanja, aktivni promotor novog kulturnog modela, novih dogadanja i pojava, objedinjuje funkcije institucije (informaciono/dokumentaciono/edukacijski centar) i aktivnog učesnika scene (produkcijski centar). U osiromašenom i konzervativnom kulturnom ambijentu BiH, SCCA svoje mjesto nalazi u kontinuiranom radu u tri osnovna pravca:
- lokalno - lokalno
- lokalno - internacionalno
- internacionalno - lokalno
SCCA prepoznaje, artikulira, podržava i stimulira (produkcijski, organizaciono i stručno) nove pojave i potrebe u savremenom stvaralaštvu, i obrazuje mlade stvaraoce u oblastima koje nisu zastupljene u školskim i akademskim programima.
SCCA razvija dvosmjernu komunikaciju između bosanskohercegovačke i međunarodne umjetničke zajednice, i promovira nove oblike lokalne umjetnosti van granica zemlje.
SCCA uspostavlja djelatnu saradnju sa našim umjetnicima u dijaspori, a takođe i s umjetnicima i srodnim centrima u susjednim zemljama i regionu.
SCCA se obraća najširoj, neumjetničkoj publici. Cilj je približiti građanima novu i nekonvencionalnu umjetnost (public art, site-specific art, environmental art, activist art, new media art), koja humanizira društveni i urbani prostor i postaje dio svakodnevnog života. S druge strane, SCCA se obrača mladim ljudima - srednjoškolcima i studentima Akademije likovnih umjetnosti i ostalih akademija, koji, kroz edukaciju i mogućnost realizacije vlastitih projekata, postaju potencijalni budući umjetnici ili nova publika.
SCCA je svojim tehnickim resursima i fleksibilnim organizacionim ustrojstvom osposobljen za realizaciju dugoročnih projekata. Zavisno od uslova i promjena u okruženju, sposoban je brzo reagirati na nove situacije, mijenjajući sredstva i metode rada, ali ne i svoju osnovnu funkciju institucije i aktivnog učesnika scene, koja se bavi produkcijom, promocijom i razvojem savremene likovne umjetnosti i novih medija u Bosni i Hercegovini.
SCCA finansijsku podršku obezbjeđuje putem domaćih i međunarodnih donacija, a na osnovu ponuđenih projekata.
SCCA od 1996. do 2000.
Soros centar za savremenu umjetnost osnovan je 1996. godine, kao jedan od posljednjih u mreži od dvadeset Soros centara za savremenu umjetnost u srednjoj i istočnoj Evropi. Svoju organizacionu i programsku strukturu bazira na konceptu zajedničkom za sve centre u mreži. Osnovna namjera jedinstvenog projekta bila je stvaranje savremene, fleksibilne i stručne organizacije koja djeluje kao korektiv ili nadopuna institucijama starog sistema, a programska misija - održavanje u životu savremene umjetnosti u zemljama u tranziciji i njeno ravnopravno uključivanje u međunarodne umjetničke tokove. Osnovne aktivnosti - dokumentacija (stvaranje baze podataka i formiranje biblioteke), dodjela donacija (finansiranje i sufinansiranje programa i projekata institucija i pojedinaca), organizacija godišnjih izložbi, saradnja sa drugim centrima - prilagođavale su se lokalnim potrebama i uslovima.
Prva godišnja izložba "Meeting Point", održana 1997. godine, odredila je osnovne buduće programske smjernice SCCA.
Kao rezultat interesa i potrebe da se sistematski nastavi započeto u prethodnoj godini, 1998. i 1999. godine SCCA inicira nove projekte na otvorenom i započinje kontinuirani rad u elektronskoj i digitalnoj umjetnosti. Stvorena je tehnička baza za multimedijsku laboratoriju pro.ba, čime je omogućena kvalitetnija i profesionalnija produkcija velikog broja videoradova umjetnika, te videodokumentacije umjetnika i aktivnosti Centra. Videoradovi i videoinstalacije proizvedeni u pro.bi predstavljeni su u muzejima, galerijama, na festivalima i izložbama u zemlji i inostranstvu. Paralelno sa proizvodnjom, putem radionica i seminara, SCCA organizira i obrazovanje u ovoj oblasti (na ALU još uvijek ne postoji odsjek za multimedijsku umjetnost).
Do 2000. godine SCCA je organizirao tri godišnje izložbe ("Meeting Point", Ljetna bašta Čulhan, 1997.; "Iza ogledala", razne lokacije u gradu, 1998.; "Oprez, radovi!", fasada Umjetničke galerije BiH, 1999.) te realizirao i pomogao produkciju brojnih grupnih i individualnih projekata, izložbi i akcija.
SCCA - 2000. - danas
Početkom 2000. godine SCCA se registrira kao samostalna, neprofitna, nevladina organizacija, što znaci da za svaki projekat konkurira kod raznih sponzora i donatora. Shodno novom statusu, mijenja strategiju i taktiku, ali ne suštinu svoje programske politike. Fokusira se na "izvoz" onoga što je već prepoznato kao nova umjetnost nastala na ovom prostoru uz podršku SCCA.
2001. SCCA otvara Internet kafe so.ba.